Zašto se osjećamo umorno kad je vrijeme kišovito

Utjecaj sivih oblaka na našu energiju

Kad nebo prekriju sivi oblaci, svjetlost koja dopire do zemlje značajno se smanjuje. Umjesto sunčevih zraka koje potiču naše tijelo i psihu na budnost, izloženi smo prigušenom, difuznom svjetlu. Naša unutarnja biološka ravnoteža, poznata kao cirkadijalni ritam, izuzetno je osjetljiva na količinu i vrstu svjetlosti koju primamo.

Kad prirodna svjetlost oslabi, tijelo automatski povećava proizvodnju melatonina – hormona koji potiče osjećaj pospanosti i signalizira nam da je vrijeme za odmor. Upravo zato mnogi ljudi primijete da su njihova energija i koncentracija slabije kada vani prevladava oblačno i kišovito vrijeme.

Osim utjecaja na hormone, sivi oblaci mogu utjecati i na naše raspoloženje. Nedostatak sunčeve svjetlosti često uzrokuje osjećaj tromosti i razdražljivosti. Svjetlo igra važnu ulogu u regulaciji serotonina, neurotransmitera odgovornog za osjećaj zadovoljstva i sreće.

Kada je svjetlosti malo, i razina serotonina može pasti, što doprinosi općem osjećaju umora.

Zašto se osjećamo umorno kad je vrijeme kišovito često se može objasniti upravo kroz smanjenje izloženosti prirodnoj svjetlosti. Ljudi koji provode mnogo vremena u zatvorenim prostorima tijekom sivih i kišnih dana posebno su skloni ovakvim promjenama raspoloženja i energije. Takvi dani često nas motiviraju na povlačenje, odmor ili smanjenje aktivnosti, što dodatno pojačava osjećaj bezvoljnosti.

Još jedan razlog leži u tome što nam sivi oblaci mogu vizualno sugerirati mirnoću i pasivnost.

Takva atmosfera ne stimulira našu motivaciju, već nas podsjeća na potrebu za odmorom i opuštanjem. Svijet izgleda sporije i tiše, a naš mozak podsvjesno reagira na ove promjene smanjenjem aktivnosti. U takvim trenucima lako je opravdati odgađanje obaveza i smanjenje produktivnosti.

Istraživanja su pokazala da čak i kratkotrajna promjena količine svjetlosti može imati mjerljiv učinak na razinu energije kod ljudi. Stoga, odgovor na pitanje “Zašto se osjećamo umorno kad je vrijeme kišovito” često započinje u načinu na koji naša tijela i umovi percipiraju i reagiraju na promjene u svjetlosnim uvjetima koje donose sivi, kišni oblaci.

Zašto se osjećamo umorno kad je vrijeme kišovito?

Osjećaj umora tijekom kišnog vremena nije tek slučajnost, već rezultat složenih bioloških i psiholoških procesa. Kada okoliš postane vlažan i hladan, tijelo automatski prelazi u svojevrsni “štedni” način rada. Zbog smanjene temperature i povećane vlage, krvne žile se šire, što može dovesti do pada krvnog tlaka i osjećaja tromosti.

Osim toga, visoka vlažnost zraka može otežati disanje, osobito osobama s respiratornim tegobama, što doprinosi smanjenju energije.

Zašto se osjećamo umorno kad je vrijeme kišovito možemo povezati i s promjenama u našoj rutini. Kišni dani često znače manje kretanja, više vremena provedenog u zatvorenom prostoru i smanjenje fizičke aktivnosti. Nedostatak kretanja dodatno usporava cirkulaciju i smanjuje proizvodnju endorfina, hormona zaslužnog za dobro raspoloženje i vitalnost.

Također, mnogi ljudi tijekom oblačnih i kišnih dana povećavaju unos ugljikohidrata i “teže” hrane, što također može uzrokovati osjećaj umora zbog sporije probave.

Psihološki aspekti igraju veliku ulogu u ovim procesima. Zvuk kiše, sivilo i monotonija vanjskog svijeta često utječu na naše mentalno stanje, potičući osjećaje melankolije i pasivnosti. Neki ljudi su posebno osjetljivi na promjene vremena, što se naziva meteoropatija.

Kod njih kišoviti dani mogu uzrokovati glavobolje, bezvoljnost i opću slabost.

Dok razmišljamo zašto se osjećamo umorno kad je vrijeme kišovito, važno je spomenuti kako i kvaliteta sna može igrati značajnu ulogu. Zbog manjka prirodnog svjetla, ciklus spavanja i budnosti može biti poremećen, što dodatno pridonosi umoru. Skupljanje oblaka i pad kiše stvaraju atmosferu pogodnu za san i odmor, no istovremeno smanjuju našu budnost i energiju tijekom dana.

Sve ove promjene zajedno utječu na našu svakodnevicu, a odgovor na pitanje zašto se osjećamo iscrpljeno kada pada kiša najčešće leži u kombinaciji tjelesnih i psiholoških reakcija na vremenske prilike. Razumijevanje tih procesa može nam pomoći da lakše prebrodimo tmurne dane i održimo vitalnost čak i kad vani vlada sivo, kišno nebo.

Promjene tlaka zraka i umor

Promjene tlaka zraka koje prate dolazak kišnog vremena često imaju izravan utjecaj na naše fizičko i mentalno stanje. Kada tlak zraka opada, što je čest slučaj prije ili tijekom kišnih razdoblja, mnogi ljudi primjećuju simptome poput glavobolje, umora i smanjene koncentracije. Ove promjene ne osjećaju svi podjednako, ali osjetljiviji pojedinci mogu vrlo jasno povezati promjenu vremena s pogoršanjem općeg osjećaja vitalnosti.

Nizak atmosferski tlak može uzrokovati širenje krvnih žila, što dovodi do slabijeg dotoka kisika u mozak i tkiva.

Zbog toga se javlja osjećaj pospanosti, težine u udovima i opće malaksalosti. Za osobe koje već imaju problema s kroničnim umorom ili migrenama, ovakve vremenske prilike često predstavljaju dodatno opterećenje. Također, kod pada tlaka zraka može doći i do pada krvnog tlaka, što dodatno pojačava osjećaj slabosti.

Zašto se osjećamo umorno kad je vrijeme kišovito može se djelomično objasniti i kroz psihološke promjene izazvane nestabilnošću atmosfere.

Naš organizam voli predvidljivost, a nagle promjene okoline izazivaju stres i potiču proizvodnju hormona koji nas čine iscrpljenima. Osim toga, kad atmosferilije poput kiše traju danima, gubi se osjećaj rutine i sigurnosti, što može produbiti osjećaj iscrpljenosti.

Još jedan važan faktor je pad razine kisika u zraku koji često prati kišno vrijeme. Zrak postaje teži i vlažniji, što otežava disanje, osobito kod osoba s plućnim bolestima ili astmom.

Ove sitne promjene mogu dovesti do dodatnog napora za tijelo, rezultirajući manjkom energije i većom priklonjenošću odmoru. Upravo zato se često javlja pitanje zašto se osjećamo umorno kad je vrijeme kišovito, a odgovor leži u cijelom nizu fizioloških reakcija na promjene atmosferskog tlaka.

Razumijevanje utjecaja tlaka zraka na naše tijelo može pomoći u prilagodbi svakodnevice. Kroz male promjene u dnevnim navikama, poput redovitog provjetravanja prostora ili laganih vježbi, moguće je barem djelomično ublažiti negativne učinke koje kišno vrijeme nosi sa sobom.
Tagovi: - kišno vrijeme, - loše raspoloženje, - tlak zraka, - umor