Kako nastaje glas

Kako nastaje glas

Kako nastaje glas i stvaranje zvuka

Kako nastaje glas i koje su njegove osnovne karakteristike? Ljudski glas najvažnija je karakteristika koja razlikuje ljude od drugih bića. Također je jedan od najvažnijih alata s kojima smo povezani s vanjskim svijetom. Iako postoji nekoliko hipoteza u vezi s podrijetlom glasa i usmenog govora, antropolozi nemaju konkretan odgovor. Glas se smatra jednim od najvjerojatnijih darova koje osoba posjeduje. On ima ogroman utjecaj na interakciju s ljudima, a njegova svakodnevna uloga je prenošenje emocija, osjećaja i svega što je važno u procesu komunikacije. Kvaliteta glasa prvo ovisi o unutarnjoj strukturi grkljana, a nastaje kao rezultat harmonije cijelog tijela. Glasnoća ljudskog glasa varira ovisno o glasnicama i može se poboljšati uz pomoć vokalnog treninga. U prosjeku je raspon ljudskog glasa 1, 5 oktava. Da biste znali kako nastaje glas, morate razumjeti određene aspekte anatomije i neke fizičke osnove. Privremeni gubitak glasa zbog promuklosti, promjena tona doprinosi velikoj nelagodi i smatra se preprekom normalnom funkcioniranju u svakodnevnom životu.

Kako nastaje glas i koje su njegove najvažnije karakteristike

Govor je vrlo složena motorička vještina. To prije svega podrazumijeva strukturu vokalnog aparata gdje su zahvaćeni dišni organi, grkljan i jezik. Ako je bilo koji od ovih aspekata izvan ravnoteže, to pridonosi problemu glasa i zvuka. Poznato je da je zvuk je vrsta energije u pokretu, pa ga ne možemo vidjeti. Naime, način kako nastaje glas i oblikuje u općenitoj interpretaciji uključuje zrak koji se izdiše iz pluća, izlazi prema grkljanu, a glasnice smještene odmah ispod grkljana sabijaju zrak i stvaraju zvuk koji se kod ljudi pretvara u glas. Svaki zvuk koji osoba proizvede šaputanjem, pjevanjem ili bilo kojom vrstom govora proizvede se kada zrak napusti pluća. Način kako nastaje glas i oblikovanja glasa nesumnjivo je jedinstven. Poznato je da je vokalni aparat jedinstven kod svake osobe, a visina glasa ovisi o brojnim čimbenicima, poput gustoće mišića koji čine glasnice. Dok je kod ljudi s debljim glasnicama glas vrlo tih, u ostalih koji imaju tanke glasnice, ton glasa može biti vrlo visok. Debljina glasnice razlikuje se između muškaraca i žena, a genetika pridonosi djeci da imaju sličan glas kao i njihovi roditelji, ali postoje neke razlike.

Kako nastaje glas i anatomija govora

Kada je riječ o anatomiji govora, vokalni aparat ima jedinstvenu strukturu koja ima dva važna dijela, a to su središnji i periferni. Središnji dio uključuje mozak, moždani korteks, subkortikalne čvorove, gdje su jezgre kranijalnih živaca povezane s proizvodnjom zvuka. Kada je u pitanju periferni dio, odnosno njegova anatomija, on uključuje hrskavicu, mišiće, kosti i periferne živce koji imaju zadaću prenošenja informacija na organe povezane s artikulacijom. Da biste razumjeli kako se oblikuje glas, vrlo je važan periferni dio. Podijeljen je u tri dijela, respiratorni, vokalni i artikulacijski. Ako jedan od njih ne radi ispravno, postoje problemi s glasom i govorom. Nakon razumijevanja procesa kako nastaje glas, postavlja se pitanje zašto se glasovi ljudi razlikuju? To se najlakše objašnjava strukturom glasnica koje su kraće kod muškaraca nego kod žena. Osim građe glasnica, velik utjecaj imaju grkljan, građa jezika i zubi. Na taj način može detaljnije razumjeti kako nastaje glas i zašto postoje razlike u boji glasa svake osobe.

Tagovi:

Možda će vas zanimati

Koliko mačka može bez hrane

Koliko mačka može bez hrane

Mačke su omiljeni ljubimci u većini zemalja na svijetu. Postaju dio obitelji, uživaju veliku pažnju i jedna su vrsta odgovornosti na koju se većina lako odlučuje. Ipak, ponekad moramo otići van grada

Koliko je zemlja udaljena od sunca

Koliko je zemlja udaljena od sunca

Zemlja je jedna od 8 planeta koja kruži oko zvijezde koju nazivamo Sunce. Koliko je Zemlja udaljena od Sunca ovisi o njenom položaju na orbiti. Zemljina orbita je elipsa pa je tako njena udaljenost od

Simboli kemijskih elemenata

Simboli kemijskih elemenata

Simboli kemijskih elemenata koje poznajemo danas nisu se oduvijek ovako označavali. Znamo da je vrijeme prosvjetiteljstva bilo zlatno doba za otkrivanje kemijskih elemenata, a i nakon tog perioda čest